Bamija, (lat. Hibiscus esculentus) ljekovita je biljka cvjetnica iz porodice Malvaceae, red Malvales, iz tropskih i suptropskih krajeva, te je jestiva.
Često se raspravlja o tome odakle je porijeklo bamije, pa eki smatraju da potječe iz Afrike, dok drugi smatraju da je iz Azije. Glavna područja uzgoja su Zapadna Afrika, Turska, Indija, Brazil, te jug SAD i Europe.
Ona je grmolika biljka koja se razgrana onoliko koliko ima slobodnog prostora. Visine je otprilike 60 cm, a u povoljnim uvjetima čak i više. Stabljika i grane crvenkaste su boje i posute oštrim dlačicama što na osjetljivoj koži nekad izaziva alergijske reakcije. Cvijet bamije je zvonolik, svijetložute boje. Svaki pojedini cvijet traje samo jedan dan – ujutro se otvara, a popodne vene i mijenja boju od žute preko ružičaste sve do crvene.
U istočnjačkoj medicini, bamija ili okra koristi se već stoljećima u tretiranju raznih oboljenja:
- tretiranju probavnih smetnji,
- tretiranju crijevnih oboljenja,
- bamija regulira razinu šećera u krvi,
- bamijina sluz vezuje kolesterol,
- bamija pomaže razvoju crijevne flore,
- bamija pomaže radu jetre, te vraća snagu organizmu,
- bamija pomaže u prevenciji nastajanja bolesti srca, itd.
S berbom bamije započinje se nekoliko dana nakon cvatnje, jer njeni plodovi brzo sazrijevaju. Plodovi se beru svaka 2 do 3 dana, a redovita berba pospješuje stvaranje novih plodova koji se beru sve do kasne jeseni pa i prvih mrazeva.
Sama riječ bamija dolazi od arapskog “bamyah”, a verziju te riječi koristili su u 12. i 13. st Egipćani i Mauri pa se zahvaljujući tom podatku pretpostavlja da se uporaba te biljke na našim prostorima proširila s istoka. Smatra se da je bamija stigla izravno s Arapskog poluotoka. Rasprostranila se po obalama Sredozemnog mora, ali i istočnije. Ne postoje rani zapisi o bamiji na području Indijskog podkontinenta pa se može zaključiti da je tamo stigla otprilike u isto vrijeme kad i u Europu. Ameriku je osvojila stigavši na taj kontinent brodovima koji su preko Atlantika prevodzili robove i to već u 17.st.
Bamija se sije kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a kada tlo na 5 cm dubine postigne temperaturu višu od 15 °C. Sije se na otvoreno, uz međuredni razmak 60 – 100 cm i razmak u redu 20 – 30 cm, na dubinu 2 – 3 cm. Prije sjetve korisno je sjeme namočiti kroz 24 sata u toplu vodu (oko 30 °C), što će omekšati sjemensku ljusku. Za 1 ha potrebno je 5 – 10 kg sjemena. Cvatnja počinje 6 – 8 sedmica nakon sjetve, a ubrzo nakon toga i berba.
Sadi se krajem aprila ili početkom maja što odgovara klimatskim uvjetima našeg mediteranskog područja. Uzgaja se na gredicama širine 150 cm pokrivenim crnom PE folijom u dvoredovima s međurednim razmakom 35 cm i razmakom u redu 30 cm uz navodnjavanje kapanjem.
Bamija ili okra je biljka srodna hibiskusu. U naše krajeve došla je s Orijenta. Pradomovina im je Abisinija (današnja Etijopija) i istočna Indija.
Karakteristike bamije, okre
Bamija je grmolika biljka, razgranata onoliko koliko joj slobodni prostor dozvoljava. Raste u visinu oko 60 cm, a u povoljnim uvijetima dostiže i veču visinu.
Stabljika bamije i grane crvenkaste su boje i obrasle su oštrim dlačicama koje na osjetljivoj koži mogu da izazovu alergijske podražaje. Donji listovi su cijeli i veliki, dok su listovi koji se nalaze pri vrhovima urezani do peteljke i trodjelni.
Cvijet ove biljke je zvonolikog oblika, svijetložute boje. Svaki pojedini cvijet cvate samo jedan dan, ujutru se otvara, a popodne vene i mijenja boju od žute preko ružićaste do crvene. Nakon cvijetanja okra razvija se svijetlozelena do žutozelenu šesterostranu mahunu, sličnu feferoni, ispunjenu mekanim bijelim sijemenkama koje kuhanjem postaju mliječne.
Po karakteristikama bamija su više delikatesna voćna poslastica nego povrće, a po plodovima su slične mahunarkama. Bamija uspijeva na svim tlima koje joj pružaju dovoljne količine hranjiva i vlage.
Okra se za jelo bere nedozrela, a priprema se poput mahuna. Vrlo je zdrava i ukusna. Bogata je vitaminima,sadrži niske energetske vrijednosti, zbog toga su izvrsno jelo za redukacijsku dijetu. Bamije su oporog ukusa, vrlo su blage i lako svarljive, po okusu podsječa na grašak. Dozrele, osušene pržene i mljevene sjemenke okre mogu poslužiti kao dodatak kavi. Ostali dijelovi biljke (listovi i stabljika) sadrže dosta sluzi pa se u pučkoj medicini koriste u ljekovite svrhe.
Mlada bamija se može upotrebljavati svježa, suha, smrznuta, marinirana, ukiseljena, kao čaj, tinktura i sl. U kulinarstvu se kuha s različitim vrstama juha, variva, čorbi, koristi se pečena, pirjana, pohana, na roštilju ili se svježa stavlja u različite salate. Od sušene bamije mogu se pripremiti gotova sva jela kao i od svježe, ali potrebno ju je prethodno namočiti i kad poveća volumen, spremna je za upotrebu. Najčešće se kombinira s janjetinom i jako se dobro slaže i s drugim vrstama mesa.
Bamijina sluz, koju ona ispušta prilikom kuhanja, veže kolesterol a poznata je i po svom djelovanju kao prirodni emulgator, zbog čega ga ju ljudi često dodaju mnogim umacima kako bi se zgusnuli. Začinska bamija vrlo se dobro može upotrijebiti kao zaprška jelima. Može se dinstati pa miješati s teletinom što daje ukusno i hranjivo varivo. Postoje brojni načini i recepti pripreme koji ovise od zemlje do zemlje u kojoj je manje ili više poznata.
Sastojci:
200 g suhe bamije
800 g telećeg, masnijeg, mesa
3 mrkve
2 glavice luka
1/4 korijena celera
2 lovorova lista
3 male kašike crvene mljevene paprike
1 vezica peršuna
3 male kašike sitno sjeckanog đumbira
biber u zrnu
so i biber
ulje
Priprema:
Suhu bamiju potopite u ledenu vodu i ostavite pola sata da odstoji. Isperite bamiju, stavite je u šerpu, naspite dovoljno vode i zagrijavajte je sve do granice ključanja (voda ne smije da proključa). Na toj temperaturi držite bamiju sve dok malo ne nabubri (odprilike 10-ak minuta). Zatim prospite vodu i bamiju isperite ponovo u hladnoj vodi. Sada bamiju skinite sa konca na kojem je bila (sušena).
Na ulju prepržite sitno sjeckani luk, mrkvu i celer sve dok se povrće ne zacakli. Dodajte na kocke isjeckano meso i sve dinstajte dok meso ne omekša. Dodajte sitno sjeckani đumbir i sve ostale začine (lovorov list, crvena paprika, peršun, biber u zrnu, so i biber) i dinstajte još jednu minutu. Dodajte sada bamiju, malo promiješajte sve zajedno i dodajte vruću vodu toliko da se bamija ne prekrije vodom, već da voda dođe malo ispod nivoa bamije (3/4 vode u odnosu na količinu bamije).
Bamiju sada ostavite, na pola poklopljenu, na laganoj vatri da krčka, ali ne smije jako da kuha. Povremeno lagano promiješajte. Bamija je gotova kada je mekana i skuhana, ali kada još ima svoju strukturu i nije gnjecava. Bamija ne smije biti prekuhana, jer tako izgubi svoj ukus i strukturu. Najbolji način je da često provijeravajte i probavate bamiju za vrijeme kuhanja. Uz bamiju servirajte krišku limuna. (Izvor:kvalizalogaj.com)
Prednosti prirodne kozmetike su zasigurno izostanak umjetnih materijala, boja, silikona, konzervansa, aditiva, parabena i fenoksietanola te na koncu nije testirana na životinjama. Bamija je jedina biljka iz koje je ekstrahiran prirodni biljni botox, na kojoj se temelji ova kozmetika. On smanjuje kontrakciju mišića, neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala u tijelu i tako sprečava prerano starenje kože. Pomaže koži zadržati glatkoću i zategnutost.
Blagotvorno djeluje na kožu smanjujući crvenilo i upalne procese. Ova ručno rađena, prirodna kozmetika, koja broji sve više oduševljenih poklonika, uključuje tonik, ulje, hidratantnu kremu, kremu za zrelu kožu, šampon za kosu, kremu za ruke te sapun.
U Turskoj je obožavaju, u BiH je nezaobilazna kod priprave ‘Begove čorbe’ i ‘Bosanskog lonca’, a koristi se i kao dodatak slatkim jelima. Njezino se sušeno sjeme uzima i kao dodatak ili potpuni nadomjestak za kavu. Sušeni dio ploda se koristi i kao čaj.
Zanimljivo je i to da u pripremi jela od bamije nisu potrebni nikakvi dodaci i zaprške. Bamija je, naime, poznata kao prirodni zgušnjivač i oplemenjivač jela.
Priprema se na razne načine ‒ može se pirjati, blanširati pa dodati u salate, neke veće vrste mogu se nadijevati, a sušena se koristi za zgušnjavanje jela ili pripravu čaja koji regulira razinu šećera u krvi. Bamija tijekom kuhanja ispušta sluz koja zgušnjava jela i zbog toga je osnovni sastojak variva, gulaša, bosanskog lonca i begove čorbe.
Mnogima je sluz bamije neprivlačna, pa ako je želite izbjeći, bamiju pripremajte na način koji će je isušiti (prženje, pečenje), bez dodavanja tekućine, pa će i ispuštanje sluzi izostati. U istu svrhu bamiju možete pola sata namakati pa je isprati i dobro osušiti kuhinjskim papirom, a zatim koristiti u kuhanju. Općenito, bamija u dodiru s vodom ispušta sluz pa je najbolje posušiti sve površine, svoje ruke i nož kojim ćete rezati bamiju.
Mnoge žene tvrde da bamija ima čudotvorne sposobnosti. Mnogi govore kako je baš bamija biljka budućnosti. U Norveškoj je postala izuzetno popularna kao hrana koja može na čudesan način poboljšati zdravlje. Vremenom se vijest o ovoj biljci proširila po svijetu kao i sjeme i danas se nalazi u svim dijelovima planete.
Zbog svojih sastojaka bamija je, medicinski je to dokazano i potvrđeno, idealna i za eliminaciju želučane bakterije Helicobacter pylori. Zatim kod oboljenja želuca i crijeva,a preporuča se u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava.
Bamija sadrži vlakna koja pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi. Bamijina sluz veže kolesterol, a pomaže i kod kronične iscrpljenosti. Izvrsna je za oblaganje stijenke želuca i razvoj crijevne faune jer bamijina sluz oblaže želudac štiteći ga od bakterija i od pojačanog lučenja želučane kiseline i regulira probavu. Ima vrlo dobar učinak na kroničnu iscrpljenost i depresiju.
Super koža
Klinički je dokazano da je bamija sadrži mioxinol, biljnu alternativu za botox. A osobita je i zato što za razliku od botoxa koji se ubrizgava injekcijama, bamijine aktivne supstancije nemaju nuspojave. Čak je i Kleopatra znala za njene moći. I obilato je koristila za čuvanje ljepote. Bamija ima u sebi određene sastojke koji izazivaju glatkoću i zategnutost kože i to je senzacionalno otkriće. Ima u sebi biljni prirodni botox, smanjuje kontrakcije mišića, opušta ih, neutralizira štetno djelovanje radikala, sprječava starenje kože.
Bamija je također puna vitamina C što pomaže koži da ostane zdrava i elastična. Ovaj vitamin se rastvara u našim tkivima i pomaže koži da zadrži kolagen, kao i da se brzo oporavi poslije povrede.
Maska za lice od bamije: Uzmite 3-4 bamije, skuhajte ih i ohladite, zatim zgnječite u pire i stavite na lice pet minuta. Koža će vam biti glatka i obnovljena.
Poboljšava imunitet
Pored vitamina C, bamija sadrži i magnezij, kalcij, željezo koji pomažu da se organizam izbori s virusima i prehladama.
Visok stupanj vitamina C u bamiji bori se s prehladama i podiže imunitet cijelog organizma.
Štiti bubrege
Medicinski časopisi su jedno vrijeme konstantno forsirali bamiju kao povrće koje štiti bubrege.
U studiji koju su sproveli navodi se da “oni koji jedu bamiju svaki dan, obnavljaju svoje bubrege bolje nego da se svaki dan pridržavaju dijetalne hrane.”
Jača kosti
Kao što već znate, vitamin K pomaže da se kalcij apsorbira, a samim tim se kosti dodatno jačaju.
Bamija je puna vitamina K pa je samim tim odlična u borbi protiv osteoporoze.
Eliminira kolesterol
Bamija suzbija loš kolesterol. Ona pomaže da se krv pročisti i da se eliminiraju masnoće iz organizma.
Pomaže u borbi protiv kilograma
Bamija ima izuzetno malo kalorija, samo 18 i zbog toga je zahvalna hrana kada ste na dijeti. S obzirom na to da je puna vitamina, nezaobilazna je namirnica tijekom perioda čišćenja organizma.
Zbog toga što sadrži vlakna, bamija pomaže kod poboljšanja probave, regulira šećer u krvi, sprječava prve simptome astme i izuzetno je korisno povrće.
