Kefir je fermentiran napitak koji podsjeća na jogurt, a bogat je hranljivim materijama i probioticima.
Prema određenim navodima ovaj napitak je star više od 1000 godina, a porijeklom je s Kavkaza.
Navodno ga je lokalno stanovništvo Kavkaza, poznato po dugovječnosti i dobrom zdravlju, slučajno otkrilo dok su nosili svježe mlijeko u svojim kožnim kesicama.
Kefir se proizvodi fermentacijom “kefirnih” zrna, koja podjećaju na minijaturni karfiol. Ta zrna se sastoje od kazeinskih i želatinoznih kolonija mikroorganizama koji se simbiotski uzgajaju. Dominantna mikroflora su Saccharomyces kefir, Torula kefir, Lactobacillus caucasicus, Leuconostoc i mliječni streptokok koji se koristi u prehrambenoj industriji, a prisutan je i kvasac. Ponekad se i kulturu kefira naziva i tibetanskim ili kefirnim gljivama, ali kefir nije gljiva, već prirodni starter, odnosno zrnca.
Koliko kalorija možete očekivati na 175 mL kefira:
Jedan od razloga zbog čega je kefir posljednjih godina sve popularnijii su zdravstvene dobrobiti. Sadrži puno hranjivih sastojaka, proteina, B vitamina, kalija i kalcijuma.
Kalcijum jača kosti, protein gradi jake mišiće, a kalijum je važan za zdravlje srca, prenosi Medical News Today.
Međutim, probiotici su najveća zdravstvena korist koju daje.
Prema Majo klinici, probiotici pomažu kod sljedećih zdravstvenih poteškoća:
Nuspojave kefira i ko ga ne smije konzumirati
Iako konzumiranje kefira donosi obilje zdravstvenih benefita, moguće su i neke nuspojave.
Može se javiti zatvor, te grčevi u stomaku, a najčešće ih ljudi osjete nakon prvog konzumiranja kefira.
Dalje, kefir se smatra sigurnim za djecu u dobi od jedne do pet godina, ali svakako bi to trebalo provjeriti s pedijatrom ili ljekarom opće prakse.
Djeca mlađa od godine dana ne smiju da konzumiraju mliječne proizvode od kravljeg mlijeka, ali zato smiju majčino mlijeko koje sadrži prirodne probiotike.
Izvor: www.akta.ba