Populacije pčela u vremenu u kojem živimo postepeno umiru zbog prevelikog korištenja toksičnih pesticida širom svijeta, uništavanja njihovih prirodnih staništa, učestalih suša, globalnog zagrijavanja, zagađenja zraka i manjka rastinja čijim nektarom se pčele hrane. Pčelari također odavno alarmiraju javnost kako ‘mali radnici’ izumiru i svake godine oprašuju sve manji broj usjeva.
Procjenjuje se kako je četvrtina evropskih pčela ozbiljno ugrožena, a u Sjedinjenim Američkim Državama danas ih je skoro 35 posto manje nego prije jedne decenije.
Jedna od visokotehnoloških alternativa pčelama, kako piše su mikro-dronovi koji poput pravih pčela zuje po livadama, voćnjacima i usjevima, i oprašuju cvjetove usjeva.
Pčele roboti
Eijiro Miyako, hemičar na Japanskom institutu za nauku i tehnologiju, prilagodio je četiri centimetra veliku dron-igračku kako bi bila pogodna za oprašivanje cvijeća. On i kolege zalijepili su na donju stranu drona kratke konjske dlake i premazali ih gelom kako bi postale ljepljive i fleksibilnije. Ideja je bila da, baš kao i pčela, dron sleti na cvijet, a ljepljive dlačice pokupe pelud i prenesu ga na drugi cvijet. Usmjeravan daljinskim upravljačem, bespilotni kukac je u pokusima oprašivao ljiljane. Rezultat – cvijeće je uspješno oprašeno, no latice su ostale teško oštećene propelerima drona.
Malo pokoleban ovim rezultatom, Miyako ipak nije odustajao od ideje o pčeli-dronu i počeo je tražiti ‘nježniji’ način oprašivanja. Rješenje mu ukazalo dok je sa svojim trogodišnjim sinom u parku puhao mjehuriće od sapunice. Vidjevši kako pucaju pri najmanjem dodiru s kožom, odjećom i predmetima, Miyaku je palo na pamet kako bi upravo to mogao biti način za nježno oprašivanje, pa je sa svojim kolegom iz laboratorija počeo testirati različite površinski aktivne tvari (detergense) koji u vodenoj otopini formiraju mjehuriće sapunice – i odabrali onaj koji najmanje ometa germinaciju (proces u kojem zrnca peludi kroz oplodne cjevčice isporučuju spermije do jajnika u tučku cvijeta). Potom su u laboratoriju iz dječjih plastičnih pištolja obasipali cvjetove kruške mjehurićima sapunice na kojima je bio nalijepljen peludni prah. Mjehurići su u dodiru s tučkom (ženskim dijelom cvijeta) pucali, a pelud se na njihovu radost lijepila baš tamo gdje treba.
Oplođivanje mjehurićima sapunice
Kada su pokus ponovili u pravom voćnjaku s drvećem kruške u cvatu, istraživači su pištoljima s mjehurićima oplodili tri stabla. Nakon 16 dana, i plodovi krušaka pojavili su se na tim stablima u jednakom broju i kvaliteti kao i na stablima koja su oprašivana ručno.
Naime, voćari u Japanu tradicionalno oprašuju kruške i jabuke ručno, kistom načinjenim od ptičjeg paperja, jer pčele ne oprašuju pri niskim temperaturama a i ponekad oštete cvijeće, što rezultira nepravilnim plodovima. Plodovi od cvjetova oprašenih mjehurićima iz dječjeg pištolja bili su posve pravilni i normalni. Rezultate rada na oprašivanju sapunicom objavili su u časopisu iScience.
Jedna od prednosti oprašivanja mjehurićima, a ne kistovima od perja je ta što mjehurići zahtijevaju puno manje peludi.
Pretposljednja faza projekta oprašivanja sapunicom je bila vraćanje na prvobitnu ideju o dronu koji glumi pčelu: Miyakova ekipa je na nešto veći dron od onog četiri-centimetarskog s početka priče pričvrstila raspršivač za mjehuriće i programirala let te „bespilotne pčele“ iznad umjetnih cvjetova. Nakon nekoliko podešavanja brzine i visine preleta, postignuta je učinkovitost pri kojoj dron uspijeva mjehurićima pogoditi i oploditi 90 posto cvjetova.
Ekološki prihvatljiv sapun
Posljednja faza bi trebala riješiti preostale neke probleme dizajna i ekonomičnosti, poput onoga da se zbog mjehurića koji promaše svoje mete ipak utroši previše peludi za konačnu učinkovitost od 90 posto oplođenih cvjetova. Taj problem Miyako i kolege pokušavaju riješiti razvijanjem softvera s umjetnom inteligencijom koja koristi flower-recognition, algoritam za prepoznavanje cvijeća.
Dron koji bi mogao na stablu voćke prepoznati cvijeće moglo bi značajno poboljšati rezultate i smanjiti utrošak peludi, kaže Miyako, koji paralelno s tim rješenjem radi i na stvaranju ekološki prihvatljivog sapuna koji bi se nakon oprašivanja u potpunosti razgradio bez posljedica po okoliš.
Izvor: bhpcelar.ba
