Kivi potječe iz Kine gdje i danas divlji raste, a odande se proširio Novim Zelandom dobivši naziv „Kineski ogrozd“. Po uvođenju komunizma u Kini, Novozelanđani su ovome voću, želeći njime osvojiti inozemna tržišta, promijenili ime. Ime „kivi“ dobio je prema maloj smeđoj ptici na koju svojim izgledom podsjeća.
S Novog Zelanda se ovo slatko i sočno voće proširilo svijetom te se prije nekih četrdesetak godina počelo uzgajati i u našim krajevima.
Kivi se najčešće jede svjež, no od njega se još mogu raditi sokovi, džemovi i želei. Također se konzervira i zamrzava.
Kivi je bogat hranljivim materijama, ali nema masti. To nije voće bogato kalorijama. Većina voća je hranljiva i nema mnogo masti, ali neka imaju visokokalorični sadržaj, kao što su banane i jabuke. Kivi našoj ishrani ne dodaje nimalo viška kalorija. Štaviše, plod kivija je bogat dijetnim vlaknima. Dijetna vlakna apsorbuju loš holesterol, što ne samo da pomaže u gubitku težine, već dovodi i do boljeg opšteg zdravlja. Dijetna vlakna takođe ubrzavaju metabolizam i pomažu zdravom varenju. Pojačani metabolizam dovodi do iskorišćavanja zasićenih masti u ljudskom telu.
Kivi je bogat prebioticima. Prebiotici su biljna vlakna koja podstiču rast dobrih bakterija koje su već prisutne u našim crevima. Probiotici u crijevima pomažu u jačanju imunološkog sistema. Ove dobre bakterije se bore protiv loših bakterija i drugih slobodnih radikala. Ako je broj dobrih bakterija veći od loših, što se često dešava, doći će do zdravstvenih problema. Kivi sa svojim prebioticima održava broj i dovodi do daljeg rasta dobrih bakterija ili probiotika.
Plod kivija bogat je kalcijem, cinkom, željezom, magnezijumom i manganom između ostalih minerala. Oni pomažu kostima i organima kao što su jetra i bubrezi.
Kivi i njegovi neželjeni efekti
Kivi može da ima mnoštvo neželjenih efekata, tvrde stučnjaci. Mnogi ljudi su alergični na voće. To ne možemo sa sigurnošću da znamo pre nego što ga konzumiramo, ali ako ste generalno alergični na neko voće, a posebno ono koje raste u divljini, onda bi trebalo da izbegavate kivi. Otok i osip su česti. Oralni alergijski sindrom, dermatitis, pankreatitis i dijareja su dodatni poznati neželjeni efekti, a naročito ako se jede u velikim količinama, pa se preporučuje dva do tri kivija dnevno. Kivi ne treba jesti tokom trudnoće i dojenja. Ovo voće može da remeti dejstvo lijekova, kao i redovnu ishranu.
Može li se jesti koža kivija?
Iako mnogo ljudi voli jesti kivi, prepirke se i dalje vode oko toga je li njegova smeđa koža jestiva ili ne. Koža kivija, kao i meso, sadrži visoku koncentraciju hranjivih tvari, posebno vlakana i vitamina E. Nadalje, koža kivija sadrži i mnogo antioksidansa. U stvari, više ih ima u samoj koži, nego što ih ima u mesu voća. Ljudi često odbacuju kožu prilikom konzumiranja kivija iz jednostavnoga razloga - neugodnog je okusa i teksture, no ona je jestiva. Dlakava površina s kože kivija lako se može ukloniti laganim trljanjem papirnatim ručnikom ili krpom preko kože ili laganim struganjem žlicom. Ako planiraš probati kožu kivija izaberi manje voće. Manji plodovi imaju nježniju kožu od većih plodova. Također, ako imaš priliku, kupi organsko uzgojeni kivi.
Kako dodati kivi u svoju prehranu
Mnogo je načina kako da kivi uneseš u svoju prehranu i time povećaš unos hranjivih sastojaka. Najbolji je, odnosno najzdraviji, naravno, kada se jede sirov. Na sobnoj temperaturu možeš ga držati nekoliko dana, a u hladnjaku do tri tjedna. U nastavku ti donosimo nekoliko savjeta kako to možeš napraviti:
Oguli kivi i pojedi ga samostalno. Možeš ga samo i prerezati na pola, a zatim žlicom izdubiti iz kore. Napravi smoothie od kivija. Ako želiš "extra voćni boost" pomiješaj - kivi, ananas, mango i jagode, a ukoliko želiš "zeleni boost" koristi - kivi, špinat, jabuku i krušku. Kivi, uz ostalo voće, nareži na kockice i napravi sočnu voćnu salatu. Možeš ju preliti i medom te ju tako dodatno zasladiti.
Napravi salatu - kao podlogu postavi špinat, zatim dodaj orah, suhe brusnice, komadiće jabuke, feta sir i "posipaj" kivijem narezanim na kockice.
Štiti oči
Kivi sadrži lutein i zeaksantin, tvari koje se prirodno nalaze u ljudskom oku. Lutein pomaže kod filtriranja štetnog plavog svjetla, što pomaže u sprječavanju bolesti oka uzrokovanih starenjem.
Antioksidansi iz kivija pomažu u uklanjanju slobodnih radikala iz tijela. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje tijelo proizvodi tijekom metabolizma i drugih procesa. Ako se nakupi previše slobodnih radikala, oni mogu uzrokovati oksidativni stres, što može uzrokovati oštećenje stanica – a sve to može dovesti do problema kao što su bolesti srca ili rak. Ukratko, kivi smanjuje rizik od nastajanja raka.
Dobar je za zdravlje srca
Prema jednom istraživanju pokazalo se da jedan pojeden kivi ujutro može djelovati poput aspirina koji sprječava nastanak krvnih ugrušaka. Kivi sprječava nakupljanje plaka na stijenkama arterija zbog čega je od iznimne važnosti za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila.
Štiti dišni sistem
Zahvaljujući vitaminu C kivi pomaže u sprječavanju bolesti dišnog sustava, a pogotovo je učinkovit kod djece. Istraživanja su pokazala da 5 do 7 kivija tjedno može smanjiti kašalj, kratkoću daha i nadraženost nosa
Dobar je za probavni sistem
Kivi se najčešće jede sirov, zbog čega možemo u potpunosti iskoristiti njegovu nutritivnu vrijednost. Zahvaljujući svojem bogatstvu vitamina C, vlakana i antioksidansa kivi pomaže u radu crijeva te sprječava zatvor. Znanstvena istraživanja pokazala su kako vlakna tog voća također utječu na razmnožavanje poželjnih probiotičkih bakterija koje jačaju imunitet i sprječavaju razmnožavanje patogenih bakterija.
Doprinosi zdravoj i lijepoj koži
Vitamin C, kojim kivi obiluje, doprinosi proizvodnji kolagena, ključne komponente u stanicama i organima cijelog tijela, uključujući kožu.
Kivi štiti kardiovaskularno zdravlje
Jedno istraživanje pokazalo je da ako jedete kivi svako jutro, on može imati učinak jednak aspirinu, za kojega je poznato da sprječava nastanak krvnih ugrušaka. Kivi smanjuje razinu triglicerida u krvi za čak 15%, čime se sprječava nakupljanje plaka na stijenkama arterija te se čuva zdravlje srca i krvnih žila.
Kivi štiti dišni sistem
Jedno istraživanje je pokazalo da kivi može spriječiti bolesti dišnog sustava, a naročito se učinkovit pokazao kod djece. Istraživanje je pokazalo da 5 do 7 porcija kivija tjedno može smanjiti kašalj za 27%, kratkoću daha za 32%, nadraženost nosa za 28% i kronični kašalj za 25%. Za sve to je zaslužan vitamin C.
Kivi štiti probavni sistem
Kivi je odličan izvor vlakana koja održavaju probavni sustav zdravim. Unos vlakana je odličan način da probavni sustav oslobodite od toksina i spriječite nastanak raka debelog crijeva.
Kivi reguliše krvni tlak
Kivi je bogat izvor elektrolita kalija koji igra važnu ulogu u održavanju pravilne razine tekućine u tijelu. Također, regulira rad srca i krvni tlak te se suprotstavlja negativnim učincima natrija.
Kivi snižava holesterol
Vlakna u kiviju mogu smanjiti razinu lošeg (LDL) kolesterola. Kako smanjuje razinu kolesterola, tako smanjuje i rizik od nastanka srčanih bolesti i srčanog udara. Pravilan unos kalija je ključan za zdravo srce, a kivi je jedan od najboljih izvora kalija.
Ostale zdravstvene prednosti kivija
Nutritivne vrijednosti jednog kivija srednje veličine (91g)
Kivi – Vrijednost, RDA
Kalorije – 55.5 kcal, 2.8%
Ukupno masti – 0.5 g, 0.7%
Ukupno ugljikohidrata – 13.3 g, 4.4%
Ukupno šećera – 8.2 g, 16.4%
Dijetalna vlakna – 2.7 g, 10.9%
Proteini – 1 g, 2.1%
Vitamin A – 79.2 IU, 1.6%
Vitamin B1 (Tiamin) – 0 mg, 1.6%
Vitamin B2 (Riboflavin) – 0 mg, 1.3%
Vitamin B3 (Niacin) – 0.3 mg, 1.6%
Vitamin B5 (Pantotenska kis.) – 0.2 mg, 1.7%
Vitamin B6 (Piridoksin) – 0.1 mg, 2.9%
Vitamin B9 (Folna kiselina) – 22.8 µg, 5.7%
Vitamin B12 – 0 µg, 0%
Vitamin C – 84.4 mg, 140.6%
Vitamin E – 1.3 mg, 4.4%
Vitamin K – 36.7 µg, 45.8%
Kalcij – 30.9 mg, 3.1%
Željezo – 0.3 mg, 1.6%
Magnezij – 0 mg, 0%
Fosfor – 30.9 mg, 3.1%
Kalij – 283.9 mg, 8.1%
Natrij – 2.7 mg, 0.1%
Cink – 0.1 mg, 0.8%
Bakar – 0.1 mg, 5.9%
Mangan – 0.1 mg, 4.5%
Selen – 0.2 µg, 0.3%
*Kalorije (%RDA prema dnevnom unosu kalorija od 2000)
