Najznačajnija lokacija kestena u Bosni i Hercegovini je upravo područje Cazinske krajine, a naročito okolina Pećigrada gdje se kesten nalazi na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Tu su zime hladnije nego u ostale dvije lokacije kestena u BiH, gdje je izdržao niske zimske temperature i do -23 stepena Celzijusa, a neke kratkotrajne i do -25 stepeni Celzijusa
Ponekad mi se čini da sam lično sebi već poprilično naporan s ovom temom te nekad pomislim da će početi vršiti parodiju nad mojom objavom na temu pitomog kestena (Cestanea sativae) ili nekog drugog kolege iz struke s kojima sam sarađivao u projektima vezano za kesten. Bilo kako bilo, ova tema je vrijedna spomena.
Kako sam ove godine otkupljivao kesten na svojoj kućnoj adresi, ali i u kompaniji za koju radim, imao sam priliku da pratim kontinuitet dnevnog otkupa, kojim to intenzitetom se kesten otkupljivao, kakav je bio kvalitet ploda iz dana dan te koje su mi to informacije prikupljivači kestena donosili.
Kesten - dragulj Cazinske krajine
No, to nije početak mog susreta s kestenom nego on datira još od prije dvadeset godina, kao prikupljivača i žitelja bosanskog krajiškog sela, te od prije 4-5 godina i kroz naučni aspekt. Moj dodir s kestenom kroz nauku je balkanskom agraru već duboko poznat jer su sva naučna istraživanja bivala popraćenja medijski, budući da je to bila jako aktuelna tema s obzirom da je kesten dragulj Cazinske krajine.
Moja priča s kestenom počinje još od ranog djetinjstva, sredinom '90-tih u Bosni i Hercegovini, koja je izašla iz ratnog razdoblja te pokušavala da krene naprijed uz sve te bolne rane. Uz moju rahtmeli majku sam u šumama grada Cazina (tada općine Cazin) uživao udišući čist zrak dok sam kupio plodove kestena koje smo rado koristili u ishrani ili prodavali lokalnim nakupcima. Usput bi se i poneka gljiva pronašla pa se koristila za preradu ili u ishrani u svježoj formi.
Od malih nogu sam već nekako vezan za ovu voćnu vrstu koja spada u koštičavu skupinu voćaka.
Porijeklo i zastupljenost
Smatra se da je domovina pitomog kestena Mala Azija, odakle je nekoliko stotina godina prije nove ere prenešen u Evropu, prvo na jug Evrope, kasnije i na ostale dijelove. Danas je upravo u Evropi najviše rasprostranjen kao samoniklo šumsko drvo (slučaj i kod nas u BiH) ili kao kultivisan. Iz ove činjenice dolazi i pretpostavka da je autohton u Evropi.
U Ameriku je prenešen 1773. godine, ima ga u sjeverozapadnim dijelovima Afrike, na Kavkazu i u Maloj Aziji.
U Evropi najveća koncentracija kestena se prostire od Španije, preko Francuske, Italije, Balkana i Male Azije pa sve do Kaspijskog mora. Navedene lokacije obuhvataju različita visinska područja od 500 do 1.650 metara nadmorske visine, ali ipak u uslovima toplije klime i na karakterističnim zemljištima koja mu pogoduju.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, on se nalazi na području Cazinske krajine (Velika Kladuša, Cazin, Bužim i jedan dio Bosanske Krupe), nešto manje u području gornje Neretve i na trećoj lokaciji, a to je područje Bratunca (Srebrenica).
Najznačajnija lokacija kestena u Bosni i Hercegovini je upravo područje Cazinske krajine, a naročito okolina Pećigrada, gdje se kesten nalazi na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Tu su zime hladnije nego u ostale dvije lokacije kestena u BiH, gdje je izdržao niske zimske temperature i do -23 stepena Celzijusa, a neke kratkotrajne i do -25 stepeni Celzijusa.
Vrste i sorte
Kesten pripada porodici Fagaceae, a postoje sljedeće vrste: Castanea sativae (pitomi kesten), Castanea dentata (američki kesten), Castanea crenata (japanski kesten), Castanea mollissima (kineski kesten), Castanea pumpila (virdžinijski kesten).
Kesten ima više tipova. U BiH se smatra da ma više desetina tipova, a neke od njih mogli bismo izdvojiti i uzgajati kao posebne, kvalitetne sorte. To je isto urađeno u nekim razvijenijim evropskim zemljama te u SAD-u. Npr. u Italiji se najčešće uzgajaju: maroni, maronela, lionski, rosino itd. Ove sorte se gaje i kod nas.
Lična naučna iskustva s kestenom
Kako je već poznato, skupa sa još dvojicom kolega, upravo sam ja dijagnosticirao kestenovu osu šiškaricu (Dryocosmus kuriphilus) u maju 2015. godine. To se desilo u par dana na nekoliko lokacija od strane nas trojice, tj. naše posjete kestenovim šumama. Iste godine sam radio i za jednu zadrugu gdje smo otkupili 570 tona ploda pitomog kestena što je još dodatni razlog zbog kojeg se mogu pohvaliti da poznajem kesten s područja Cazinske krajine.
Kestenova osa šiškarica je nova štetna invazivna vrsta na pitomom kestenu. U Evropi i Hrvatskoj se nalazi na listi karantinskih štetnika. Štetnik je detektovan u Japanu 1941. godine, a kasnije se proširio i na američki, kao i na evropski kontinent. U Republiku Hrvatsku je došao nekoliko godina prije nego li u BiH. Svojim napadima na stabla kestena prouzrokuje značajne ekonomske štete. Širi se sadnim materijalom na čijim pupovima miruje jaje ili raniji stadij larve. Godišnje može da se širi do 25 km te da postavi 100 novih jaja. Dvospolna je, tj. jedna individua sadrži oba spola što joj omogućuje još agresivnije širenje. U stadiju imaga, tokom mjeseca juna i jula, vrši zarazu novih stabala polijeganjem jaja u pupove. Iduće godine iz ovih pupova je onemogućeno plodonošenje kao i porast mlađara.
Na ovaj način kestenova osa šiškarica je već naredne, 2016. godine, umanjila drastično prinos kestena, te se dokazalo da ona prenosi jednu opasnu bolest kestena a to je rak kore kestena (Cryphonectria parasitica), koji je na području cazinskog naselja Donja Koprivna dijagnosticiran u '50-tim godinama prošlog vijeka. Na ovaj način spomenuti štetnik još više doprinosi razaranju kestenovih šuma. Godine 2016. nije otkupljeno gotovo ništa pitomog kestena. Problem sa osom šiškaricom se pokazao jako ozbiljnim. Godine 2017. i dalje je bio prisutan problem s širenjem kestenove ose šiškarice te je njegov prinos smanjen i zbog sušne klime te godine koja je loše utjecala i na prinos mnogih drugih poljoprivrednih kultura.
"Sačuvajmo Krajiški kesten"
Odmah nakon dijagnosticiranja kestenove ose šiškarice, oformili smo neslužbeni tim stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i šumarske nauke, te smo na ovaj način htjeli da damo apel vlastima da se ovaj problem mora rješavati hitno, a da nadležne institucije i naučni centri moraju da reaguju po ovom pitanju. U našem timu imali smo niz inžinjera, magistara, doktora, prikupljivača kestena, onih koji kaleme kesten uspješno iz hobija, novinara i mnogih drugih. Skupa sa prof. dr. Zemirom Delalić, redovnim profesorom na Univerzitetu u Bihaću, odradili smo i dva naučna rada u koje smo uvrstili sve podatke koje smo prikupili našim monitoringom kestenovih šuma u svim općinama i gradovima Unsko-sanskog kantona u kojima ova kultura egzistira u vidu šumskih postojbina. Kroz sve mjesne zajednice svih općina i gradova detaljno smo izvršili monitoring svih kestenovih šuma, da li u državnom ili privatnom vlasništvu i sve ove podatke zabilježili u vidu našeg naučnog rada. Više o svemu tome možete pročitati na našoj Facebook stranici "Sačuvajmo Krajiški kesten".
Jedan od naših naučnih radova smo prezentirali i na "It Technologies 2016" u Mostaru gdje smo imali priliku da učestvujemo u ovoj međunarodnoj naučnoj konferenciji i problem predočimo široj akademskoj klasi.
Kroz projekat "Sačuvajmo Krajiški kesten“ nismo samo upozoravali na problem s kestenovom osom šiškaricom u vezi koje smo, Bog zna koliko puta, dali intervju za medije. Htjeli smo da skrenemo pažnju i na nekontroliranu sječu kestenovog drveta. Tu je problem što se prije toga stanovništvo ne konsultuje sa stručnim licima iz šumarske struke koji rade u institucijama vezanim za zaštitu šuma i za sprječavanje nelegalne siječe stabala u šumama. U suprotnom, imali bi uvid koje izbojke bi bilo bolje ostraniti ili koja stabla kako bi se ispravno proprijedila šuma ili odstranila nepoželjna stabla, oboljela ili odumrijela. Također, mnogo se kestenovih stabala sjeklo radi izrade stubova koji su služili za naslon kod proizvodnje maline, jabuke, krastavaca i slično. To se posebno izrazilo nakon invazije zasađivanja kultivara maline.
Biologija kestena u 2018. godini
Što se tiče kestena i njegovog uroda u 2018. godini, kada pričamo o plodonošenju u Bosni i Hercegovini, tu imamo nekoliko zanimljivih značajki.
Prije svega, možemo reći da smo projektom „Sačuvajmo krajiški kesten“ učinili mnogo toga te potakli vlasti na rad kao i stručnjake iz ovog polja uposlene u naučno-obrazovnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Pokrenut je projekat međunarodne saradnje pod nazivom "Zaštita i promocija kestena" gdje je glavni cilj zaštita kestenovih šuma, podizanje novih zasada te rješavanje kompletne problematike s pitomim kestenom u Bosni i Hercegovini. Organizirana je prekogranična saradnja čiji je nosilac projekta općina Velika Kladuša, a sudjeluju još i općina Bužim, Poljoprivredni zavod USK, grad Karlovac, Općina Vojnić i Centar za šljivu i kesten Petrinja. Projekat je otpočeo s realizacijom s 2017. na 2018. godinu, a koristili su većinu informacija koje je naš tim "Sačuvajmo krajiški kesten“ prikupio i grupisao još 2015. godine, ali i sljedećih godina.
Mimo ovog projekta, možemo reći da se desila jedna pozitivna stvar kada govorimo o osi šiškarici. Naime, osa šiškarica ima svog prirodnog neprijatelja, svog predatora pod nazivom Torymus sinensis kojeg su već koristili u Japanu, Kini, Italiji te i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je Institut u Jastrebarskom, na čelu s prof. Dr. Dinom Matoševićem, uspješno unio ovog predatora koji je prirodan neprijatelj ose šiškarice te smo tako smanjili ovaj problem.
Vjerujemo da se ovaj insekat, ne poznavajući državne granice, naravno, razmnožio iz Republike Hrvatske i na područje Bosne i Hercegovine te tako smanjio broj jedinki ose šiškarice. Torymus sinensis, tačnije njegov morfološki stadij imaga, polaže jaja kod mjesta gdje je osa šiškarica položila svoja jaja. Dok se šiška razvija na stablu, unutar nje, dok se metamorfozom jaja preobrazuju u ličinke, u stadiju ličinke, ličinka Torymus sinensin napada ličinku kestenove ose šiškarice. Na ovaj način se smanjuje broj jedinki ose šiškarice jer mnoga jaja ne završe uspješno svoj stadij metamorfoze. Smatramo da se ovo desilo I da se na taj način smanjio broj kestenove ose šiškarice.
Smanjenje broja novih jedinki ose šiškarice smanjio se i intenzitet zaraze rakom kore kestena kojeg je ona i prenosila kao vektor.
Padavine onemogućile prosječan urod kestena
Godina 2018. bila je nepogodna za proizvodnju većine kultura. Tokom mjeseca juna imali smo veliku količinu padavina te je skoro cijeli mjesec bio kišovit. Slična situacija bila je i sa mjesecom julom. Ovo se odrazilo posebno nepogodno za oprašivanje kestena budući da on posjeduje muške i ženske cvjetove te da kesten cvjeta u junu mjesecu. Oplođuje se uglavnom vjetrom ali i insektima. Konstantne padavine su onemogućile da se oprašivanje završi u onoj mjeri u kojoj bi ono omogućilo bar prosječan urod kestena u Bosni i Hercegovini.
Velika količina vlage omogućila je i razvoj gljivičnih oboljenja poput antraknoze, ali i povećanog razmnožavanja raznih insekata zbog kojih su prvi plodovi kestena bili puno crvljivi. Kestenov savijač (Cydia splendana Hb.) je insekat koji je prouzrokovao crvljivost ove gpdine
Sve se ovo potvrdilo početkom otkupa gdje smo prvih sedam dana (od 24. pa do 30. septembra) dobijali u otkupu 80% kestena koji je bilo crvav ili pokvaren što su prouzrokovali insketi i bolesti koji su se više od uobičajene razine, razmnožili zbog vlažnog vremena.
Sljedećih sedam dana plodovi kestena koji su opadali bivali su sve bolji te je jasno da su oni koji su nastali oprašivanjem prvih cvjetova bili jako loši i već podložni truleži ploda i nametanjem od strane insekata. Nakon ovih sedam dana dolazili su najbolji plodovi kestena i oni su već mogli da zadovolje inostrana tržišta na koja se kesten izvozi.
Zbog prvih loših količina koje su otpremljene na tržište Evropske unije, kupci od tamo su već postavili nisku cijenu do kraja otkupa te na taj način ni prikupljivači ni otkupljivači, ali ni izvoznici nisu ostvarili zamišljenu dobit od prikupljanja i otkupa kestena.
Kesten je kultura atlansko-mediteranske klime i kod nas on uspješno raste i rađa u svim područjima u kojima se osjeća uticaj mora. Međutim, u kontinentalnom području top su samo pojedine toplije oaze, uvlake zaklonjene planinskim masivima od hladnog strujanja. Niske temperature, hladno vrijeme, padavine, prekomjerna vlaga - sve su to osnovni razlozi zašto je prinos kestena ove godine bio umanjen te zašto su količine koje su otkupljene prvih sedam dana otkupa bile lošeg i neprihvatljivog kvaliteta.
Problem s osom šiškaricom i rakom kore kestena je pod kontrolom, s tim, da treba u budućnosti poduzeti mjere kako se ponovo takvo nešto ne bi desilo te da budemo spremni na ovakve invazivne vrste koje bi bile kobne po našu autohtonu genetiku.
Budućnost kestena u BiH
Scenarij koji posmatramo od 2015. godine treba da nas naučni mnogočemu. Prije svega, jako je bitno očuvati i njegovati autohtonu botaničku genetiku. Ona je, kao i stanovništvo i autohtone životinje te države, dio njenih unikatnosti.
Kesten na našim područjima egzistira preko pola milenija i on je vec oformio svoju stabilnu genetiku. S tog aspekta treba dokazati i istražiti genotipove ali i fenotipove. Treba pristupiti podizanju zasada gdje bi posmatrali domaće podloge, ali i podloge koje se koriste u svijetu. Treba posmatrati i koje to osobine ispoljavaju i sami sijanci u matičnjacima. Također, valjalo bi i odrediti sorte pitomog kestena s područja Bosne i Hercegovine. Na taj način bi se podizali novi zasadi pod ovim imenom, njegovo ime bi bilo zvučno, koristili bi se plodovi za izradu sirovina i gotovih proizvoda s kojim bismo pokušali da osvojimo tržište BiH. Kasnije, trebalo bi pristupiti pokušaju da se sadni materijal autohtone sorte kestena s područja BiH prodaje i van granica BiH, kao i pomenuti gotovi proizvodi.
Treba istražiti genotipove otpornije na hladnije vrijeme, genotipove otpornije na osu šiškaricu, na rak kore kestena te genotipove s različitim osobinama ploda, ali i drveta. Na ovaj način bi imali spremne razne genotipove s kojima bi nastupali ovisno u kojoj situaciji se našli.
Općenito, Bosna i Hercegovina se može pohvaliti da ima botanički dragulj, pitomi kesten, koji, vjerujemo, može biti jedan od kestena s najvećom razinom nutritivnih vrijednosti ploda te tako se može i ostvariti veći renome ovih genotipova koji bi stanovništvu Bosne i Hercegovine donio veću zaradu privređivanjem.
Izvor: www.agroklub.ba
