Kada neko kaže riječ "mikrobilje", šta je prvo na šta pomislite?
"To je naravno mlađa verzije zrele biljke."
"To su klice."
"Jako su lijepe, dekorativno bilje!"
Samo jedan od ova tri odgovora je tačan. Mikrobilje, nasuprot širom mišljenju, nije isto što su i klice- ne izgledaju isto niti imaju isti okus. U odnosu na klice, mikrobilje ima veću nutritivnu vrijednost i veću koncentraciju antioksidansa. Također, zahtijevaju više vremena i pažnje u odnosu na klice, bogate su vitaminom A, vitaminom C i E.
Klice su izvrstan izvor proteina i sadrže slične vrijednosti kao i mikrobilje.
Mikrobilje je bogato hranjivih tvarima. Iako njihov sadržaj hranjivih tvari neznatno varira, većina sorti obično je bogata kalijem, željezom, cinkom, magnezijem i bakrom.
Mikrobilje je također izvrstan izvor korisnih biljnih spojeva poput antioksidansa (usporavaju proces starenja, snižavaju holesterol, smanjuju rizik nastanka raka), njihov sadržaj hranjivih tvari je koncentriran, što znači da često sadrže veće razine vitamina, minerala i antioksidansa od iste količine zrelog povrća (istraživanja koja uspoređuju mikrozelenje sa zrelijim povrćem izvještavaju da razine hranjivih tvari u mikrobilju mogu biti i do devet puta veće već u zrelom bilju).
Klice se tradiciolano stoljećima koriste u Kinsekoj kulturi, dok se u posljednjim decenijala njihova upotreba proširila u Evropu. Klice su izvrstan izvor vitamina K ovaj vitamin je ključan za zdrav rast kostiju, pravilno zgrušavanje krvi i mnoge druge tjelesne funkcije.
Konzumiranje povrća povezano je s manjim rizikom od mnogih bolesti, to je zahvaljujući velikim količinama vitamina, minerala i korisnih biljnih spojeva koje sadrže. Mikrobilje sadrži slične i veće količine tih hranjivih tvari od zrelog bilja. Stoga, mogu smanjiti rizik od sljedećih bolesti:
-Bolesti srca: Mikrobilje je bogat izvor polifenola, klase antioksidansa povezanih s nižim rizikom od srčanih bolesti. Studije na životinjama pokazuju da mikrozeleno može sniziti razinu triglicerida i “lošeg” LDL kolesterola.
-Alzheimerova bolest: Hrana bogata antioksidansima, uključujući i onu koja sadrži velike količine polifenola, može biti povezana s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti.
-Dijabetes:
Antioksidansi mogu pomoći smanjiti vrstu stresa koji može spriječiti šećer da pravilno uđe u stanice. U laboratorijskim studijama pokazalo se da mikrobilje povećava unos šećera u stanicama za 25-44%.
-Određeni karcinomi:
Voće i povrće bogato antioksidansima, posebno ono bogato polifenolima, može smanjiti rizik od raznih vrsta raka. Može se očekivati da će mikrobilje bogato polifenolima imati slične učinke.
Klice su bogate nizom važnih hranjivih tvari. Iako specifični omjer hranjivih tvari varira ovisno o vrsti klica, oni općenito sadrže visoke razine folata, magnezija, fosfora i vitamina K. Zapravo, imaju veće količine tih hranjivih tvari od potpuno uzgojenih istih biljaka.
Dok klice pružaju mnoge nutritivne prednosti, istraživanja također ukazuju na sljedeće potencijalne zdravstvene prednosti konzumiranja klica:
Osobe sa dijabetesom, ukoliko konzumiraju klice, mogu učinkovitije kontrolisati razinu šećera u krvi. Istraživanja pokazuju da klice mogu sniziti razinu glukoze u krvi. To može biti rezultat dva odvojena procesa. Prvo, u usporedbi s neproklijalim sjemenkama i žitaricama, klice imaju nižu razinu ugljikohidrata, što može pomoći u kontroli razine inzulina. To je u kombinaciji s prisutnošću enzima u klicama, što zauzvrat utječe na to kako tijelo razgrađuje ugljikohidrate.
Konzumiranje klica može poboljšati probavu. Prema mnogim studijama, klijanje sjemena značajno povećava količinu vlakana koje sadrži. Veliki dio ovih vlakana su "ne topiva" vlakna, što znači da se ne otapaju u želudcu. Umjesto toga, djeluje kao prebiotik i hrani "dobre" bakterije u crijevima. Te su bakterije važne za održavanje stabilnog, zdravog probavnog sustava i mogu pomoći u smanjenju simptoma poput nadutosti i plinova.
POBOLJŠAVA RAD SRCA
Dodavanje klica u prehranu također može imati koristi za zdravlje vašeg srca. Nekoliko studija je pokazalo da konzumacija klica može sniziti razinu holesterola u osoba s dijabetesom ili pretilosti. Jedna studija pokazala je povećanje "dobrog" HDL kolesterola, kao i pad triglicerida i "lošeg" LDL kolesterola. Niže razine kolesterola povezane su s manjim rizikom od srčanih bolesti i ateroskleroze.
Neka česta pitanja koja dobivamo o mikrobilju i klicama:
Klice su bolji izvori aminokiselina, pektina i šećera od mikrobilja. Mikrobilje su se odlikovale visokim sadržajem karotenoida (skupina biljnih pigmenata važna za zdravlje) i hlorofila, te organske kiseline, bez ikakvih šećera, pokazujući veću antidijabetičku i antikolinergičku aktivnost od klica.
Okolina za uzgoj mikrobilja potpuno je sigurnija od klica. Ima više ventilacije, sunčeve svjetlosti i manje šanse da se bakterije zadrže. Klice nemaju vremena da sazriju u biljke. U suštini se jedu kao eksplodirane sjemenke, još uvijek blijede jer nemaju sposobnost fotosinteze.
Mikrobilje, male verzije lisnatog povrća i začinskog bilja, opisane su kao zdravije od biljke u punoj veličini.
Ne, nije moguće jesti previše mikrobilja jer se može konzumirati na isti način kao i bilo koje drugo povrće. Mikrobilje je prepuno vitalnih hranjivih tvari i vitamina, zbog čega se smatra superhranom.
Klice i mikrobilje najbolje je jesti sirovo, jer kuhanjem gube nutritivne vrijednosti, enzime topive u vodi. Mikrobilje i klice treba čuvati u suhoj, hermetički zatvorenoj posudi s papirnatim ručnikom i uvijek u hladnjaku.
Dodajte mikrobilje u svoju salatu sa piletinom za dodatnu hrskavost, okus i probavu. Izvrsno se miješaju u smoothiee i sokove. Možete konzumirati malo mikrobilja kao ukras u gotovo svakom jelu.
Izvor: MiPlant - Obrt za proizvodnju salata sa mikrobiljem
