Vodenice su prazne, napuštene, te generacije mladih uglavnom ne znaju ni kako su izgledale niti čemu su služile.
Za razliku od većine njih Emir Zjajo iz Donjeg Vakufa nakon završenog fakulteta i godina provedenih u redu Službe za zapošljavanje odlučio se uz podršku supruge preuzeti inicijativu i osigurati sebi i svojoj porodici egzistenciju.
"Vodenicu sam pokrenuo prije dva mjeseca. Razlog zbog kojeg sam pokrenuo staru vodenicu jeste problem kao i većine mladih u Bosni i Hercegovini, odnosno nedostatak zaposlenja", priča za portal Radiosarajevo.ba Emir, inače, diplomirani inženjer PTT saobraćaja i komunikacija.
"Vodenica se nalazi u našem dvorištu i u vlasništvu je porodice mnogo godina, odnosno u vlasništvu suprugine porodice. Pošto je u posljednje vrijeme povećana potražnja zadomaćom i eko hranom, vidio sam šansu da na taj način upotpunim porodični budžet. Odnosno, da pokušam nešto da ostvarim samostalno bez čekanja neke pomoći od bilo koga", rekao je Zjajo koji je prije 15-ak dana sam i registrirao djelatnost kao SOR "Hadžijin mlin".
Vodenica, odnosno "Hadžijin mlin" kako je poznatiji u ovom kraju, ima dugogodišnju tradiciju. Napravljen je prije Drugog svjetskog rata i upravo je tad imao veliku ulogu u prehranjivanju ljudi.
"U vrijeme proteklog rata, mlin je skroz devastiran. Nakon rata djed moje supruge Lejle je renovirao mlin i ponovo ga pokrenuo. Mlin je bio u funkciji sve do 2009. godine, tj. do dedine smrti. Nakon toga, mlin nije radio nikako sve do prije dva mjeseca kada sam odlučio da ga pokrenem", ispričao nam je Emir.
Kapacitet mlina nije veliki, jer trenutno ima samo jedan kamen kojim radi.
"U toku 24 sata može samljeti nekih 50 kg pšenice, 80-90 kg kukuruza i 30 kg heljde. Na proljeće planiram da proširim kapacitet mlina i postavim još jedan kamen kojim bih povećao kapacitet mljevenja žitarica", ističe za portal Radiosarajevo.ba.
Također, na proljeće kada bude vrijeme, ovaj mladi bračni par planira i da posije dva duluma heljde.
"Kod nas se mogu i kupiti sve vrste brašna, heljda, kukuruz, pšenica, ječam i raž. Mljevenje žitarica ne naplaćujem u novcu. Umjesto toga uzimam ušur, odnosno na samljevenih 10kg meni ide 1kg", ističe Zjajo.
Ove godine su zasadili i jedan dulum maline, sorta Vilamet, od kojih prihod očekuju tek naredne godine.
"Za maline smo se odlučili kao i većina stanovništva u ovom kraju. Dobra cijena i siguran otkup su garant dobre zarade. Oko malina ima dosta posla i ulaganja u samom startu, ali na kraju se sve to isplati", zaključuje na kraju razgovora za naš portal.
Izvor: www.radiosarajevo.ba
