Zrak je dosta čistiji, značajno se smanjila buka, brojne životinje su prestale da se skrivaju i vratile se u gradska područja, ali šta je sa cvijećem?
U mnogim zemljama prestalo se sa košenjem divljeg cvijeća pored puta ili na ivicama parkova.
Mnogi se zalažu i za to da se ovo cvijeće ne sječe i da se prorijedi košenje trave. Među njima je i dobrotvorna organizacija za divlje biljke „Plantlife“, koja napominje da prestanak određenih komunalnih radova uslijed pandemije može biti veoma koristan za prirodu u gradskim sredinama.
Razlozi za smanjenjem aktivnosti ovih službi svode se na uštedu novca, ali je često su prouzrokovani i odlukom osoblja da ostane u izolaciji ili, u nekim slučajevima, zbog zaraze.
Vlasti mnogih zemalja riješile su i da ograniče sječu cvijeća, a da komunalne poslove službi preraspodjele na prikupljanje i odnošenje smeća.
Sve ove promjene doprinose raskošnom oporavku divlje prirode na ovim malim livadama, u čemu će posebno uživati pčele, leptiri, slijepi miševi i drugi oprašivači.
Dodatnu korist za cvijeće predstavlja i smanjenje saobraćaja. Ivice puteva često su natopljene azotom iz izduvnih gasova iz vozila, što često potpomaže određenim otpornijim vrstama koje postepeno postaju dominantnije i gotovo invazivne u odnosu prema nežnijem divljem cvijeću, zbog čega ga ima sve manje. Prema procjenama, prošle godine je u Velikoj Britaniji zbog saobraćaja nastradalo i oko 100.000 ježeva, 100.000 lisica, 50.000 jazavaca, 30.000 jelena godišnje, kao i sove i mnoge druge vrste ptica i insekata.
Samo u Velikoj Britaniji gradske zelene površine nastanjuje oko 700 vrsta divljih cvijetova, što čini 45 posto ukupne flore u toj zemlji. Ipak, svakog proljeća to cvijeće biva pokošeno, i prije nego što procvjeta.
Preuzeto: www.energis.ba
