Jednogodišnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja svijeta u našem narodu naziva se tikva, buća, bundeva, dulek, bijela tikva, stambolka, bundevka.
Popularna je prije svega znog raznovrsnih hranjivih sastojaka - masnog ulja, pektina, bjelančevina, šećera, karotina, manganove soli, vitamina C, fosforne kiseline, fitosterina i salicilne kiseline.
Dragocjeni sastojci
Žućkasto i narančasto meso bundeve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka - niz vitamina (karotin ili provitamini A, C i vitamini B grupe – B-1, B-2, B-3, B-6, folna kiselina), kao i mineralnih sastojaka (kalij, fosfor, kalcij, željezo). Ima i oligoelemente i mikroelemente, pektine, celulozu i druga biljna vlakna.
Ova biljka se ne uzgaja samo zbog jestivog ploda već i zbog sjemenki koje se također često koriste u ishrani. Sjemenke imaju oko 20 puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, pošto sadrže više bjelančevina, ugljenih hidrata i masti.
Nekad davno bundeva je bila bitan izvor hrane Indijancima. Pomagala im je da izdrže dugu i hladnu zimu. Ondje su je predstavili doseljenicima, kojima je također postala važan dio prehrane i nezaobilazan dio blagdanskog stola za Dan zahvalnosti. Smatra se da ju je u Evropu donio Kolumbo, gdje je prvotno služila kao hrana za stoku.
Danas se bundeva nalazi u mnogim vrhunskim jelima jer je ukusna, lako probavljiva i nutritivno bogata namirnica. Tikva se može pripremati na bezbroj načina (kao pečena, kuhana, kao sok…) ukusna je, a zbog nutritivnih osobina zaslužuje bitno mjesto u jelovniku.
Od nje možete pripremati rižota, pire, juhe, pite, kolače i sokove. Uz nju pristaju začini poput peršina, majčine dušice, kadulje, lovora, muškatnog oraščića, đumbira i cimeta.
Ljekovita svojstva
Ljekovita svojstva bundeve već su odavno poznata. Ona je idealna namirnica za osobe koje pate od bolesti želuca i crijeva. Pomaže kod zatvora i upale debelog crijeva. Bundeva je diuretik, zbog toga se preporučuje osobama s artritisom i gihtom.
Bundeva štiti zdravlje očiju, jer je bogata karotenoidima. Zasitna je i siromašna kalorijama, zbog toga je idealna namirnica za mršavljenje. Ova namirnica pomaže smanjiti holesterol u krvi. Oblog od svježe naribane bundeve primjenjuje se za ublažavanje bolova od proširenih vena.
Kašika soka bundeve dnevno zaštitit će od bolesti mokraćnog mjehura, bubrega i prostate. Kao maska za lice bundeva je prikladna za problematičnu kožu. Ne samo da njeguje i hrani kožu, nego ju i štiti od raka - pokazuju najnovija istraživanja. U narodnoj medicini bundeva se preporučuje kod psorijaze.
Sjemenke – čuvari srca i prostate
Sjeme bundeve je također ljekovito i najčešće se preporučuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo protiv dječijih glista i pantljičare. Mogu ga uzimati djeca sa dvije-tri godine, dojilje, starije osobe kao i oni sa bolesnom jetrom.
Sjeme olakšava tegobe oboljelih od prostate i poželjno je jesti ga svakodnevno. Sjemenke sadrže tvari kukurbitacine koji pomažu kod povećane prostate i mogu spriječiti pretvaranje testosterona u mnogo jači oblik tog hormona, dihidro-testosteron koji je povezan s dobroćudnim povećanjem prostate.
Posebno je dobro sjeme bundeve golice. Ovo sjeme ne treba ljuštiti. Prilikom ljuštenja sjemena obične bundeve treba paziti da se ne ukloni ona tanka, sivozelenkasta pokožica na sjemenu, pošto se u njoj nalazi najviše ljekovitih sastojaka.
Grickajući sjemenke dobijamo i omega-3 masnu kiselinu koja je poznati čuvar srca, ali i dobrog raspoloženja. Sjemenke sadrže i kvalitetne proteine, u 100 g ima oko 54 posto preporučene dnevne doze.
Pregršt sjemenki sadrži više proteina nego što ga ima u mesnom odresku prosječne veličine. Osim toga, sjemenke su odličan izvor aminokiseline triptofan i glutamata koji pomažu u smanjenju tjeskobe i razdražljivosti.
Još jedan proizvod koji privlači pažnju gurmanima i medicinarima svakako je bučino ulje koje sadrži malo bogatstvo nezasićenih masnih kiselina, veliki procenat beta-karotena, vitamina E i kalija.
Lecitin iz ovog ulja pomaže u sprečavanju ateroskleroze i pozitivno djeluje na snižavanje nivoa holesterola u krvi.
Ekološki proizvod
Tikva je vrlo zdrava jer se smatra prirodnim ekološkim proizvodom koji ne prihvaća umjetna gnojiva ni druga hemijska tretiranja, nego samo prirodnu gnojidbu. Zbog takvog prirodnog rasta i sazrijevanja, kao namirnica je posebno pogodna u prehrani djece, sportaša, starijih ljudi i rekonvalescenata.
Dobro je koristiti je i kao dijetalnu namirnicu, jer sadržava 90 posto vode, vlakna i minerale, a ujedno daje osjećaj sitosti. Lako je probavljiva pa je mogu konzumirati i osobe s probavnim smetnjama.
Ljuta, slana ili slatka – pečena u rerni
Očišćenu bundevu presječnu na polovine (ili kriške) treba malo poprskati uljem i peći u rerni dok ne omekša. Kombinacijom začina može se dobiti slatka, slana ili ljuta pečena bundeva. Bitno je da je dobro očišćena i posušena.
Ljuta i slana - bundeva se, smeštena u tepsiju, peče na 200C 45 minuta do sat vremena. Može su prethodno uvaljati u maslinovo ulje, so, biber, ruzmarin, žalfiju, majčinu dušicu, ali i ljutu papriku.
Za samo slanu komadiće ili kriške bundeve obložiti uljem ili puterom, solju, biberom i mljevenim kuminom ili ruzmarinom. Za ljutu verziju ima mnogo kombinacija na raspolaganju. Može se koristiti samo maslinovo ulje, so i biber, ili mješavini dodati i ljutu papriku i bijeli luk u prahu.
Ipak su najomiljenije slatke verzije. Malo ulja, putera, cimeta, smeđeg šećera. Odlična je i verzija sa cimetom i medom. Zanimljiva verzija: isjeckane orahe pomiješati sa medom pa ubaciti preko bundeve 15 minuta pred kraj pečenja.
Fini recepti
- Krem supa od bundeve – sastojci: 500 g bundeve, 2 mrkve, 1 veći krompir, so, kurkuma (po želji), bijeli biber.
Povrće očistiti pa narezati na kockice. Sastojke staviti u lonac i preliti vodom. Kada zakuha, smanjiti vatru i kuhati 10-15 minuta. Izmiksati u kremu i vratiti na vatru da još jednom zakuha te začiniti. Može se ukrasiti listićima peršina i dodati kašiku bučinog ulja neposredno prije konzumiranja.
- Pire od jabuka i bundeve – sastojci: kašika sušenih brusnica (za ukrašavanje), pola očišćene slatke bundeve, pola kile jabuka, 2 kašičice ribane korice limuna, četvrt šolje maslaca, kašičica soli, pola kašičice bibera.
Namočiti brusnice u vreloj vodi. Jabuke i bundevu na papiru za pečenje staviti peći na 200 stupnjeva i peći oko 40 minuta, dok ne omekšaju. Pustiti da se ohlade. Izmiksati sa ostalim sastojcima i posuti brusnicama.
- Medenjaci od bundeve - sastojci: 1 Butternut bundeva, 2 šolje brašna, 1/2 praška za pecivo, 1 kašičica cimeta, 2 jaja, 1 šolja smeđeg šećera, 120 ml ulja.
Priprema: Oguliti bundevu, izrezati na komadiće i peći oko 20 minuta na 200 stupnjeva. Pomiješati suhe sastojke u jednoj posudi, a u drugoj umutiti jaja i šećer. Dodati u jaja pire od bundeve i zatim ulje. Na to dodati suhe sastojke. Sve izmiješati. Malom kašikom oblikovati željene medenjake i peći 16 minuta na 160 stupnjeva.
Izvor: www.zdravlje.avaz.ba
