.jpg)
Porodica Rajčević iz Kozarske Dubice pčelarstvom se bavi više od 120 godina, a Slobodan je četvrta generacija pčelara. Interes za očuvanje porodične tradicije kod Slobodana se javio još u djetinjstvu, a planira je jednog dana prenijeti i na svoju djecu.
-Već decenijama smo okrenuti zdravom načinu života. Ja živim i radim u Banjoj Luci, a na selu sam vikendom, dok svakodnevnu brigu o pčelinjaku vodi moj otac Milan, inače biolog u penziji. Imamo mnogo proizvoda čija je baza livadski med. Osim standardnog meda, imamo i kombinacije s ljekovitim biljem kao što su nana, žalfija, lavanda, kopriva... - priča Slobodan za magazin Visit BiH.
Intelektualna svojina
On je tehnolog po struci, pa je došao na ideju da pokušaju kombinovati med s biljkama kojih ima mnogo na njihovom imanju.
- Dobili su uzajamnu apsorpciju meda i bilja, a samim tim kao gotovo proizvod pravu riznicu zdravlja. Iz široke palete proizvoda izdvojio bih kombinaciju livadskog meda s borovim iglicama koje donosimo s mora. Ovaj proizvod ima izuzetno zdrav učinak na respiratorne organe zbog specifičnosti morskog bora - ističe on.
Ipak, jedan proizvod izdvojio je kao poseban. Livadski med pomiješao je s kakaom, lješnjakom i orasim i dobio"Čoko-med".
- Vrelo je zdrao, a mnogi ga zovu i „zdrava nutela“. Ne sadrži nikakve vještačke šećere, palmino ulje koje je kancerogeno, već samo fruktozu i glukozu koji se nalaze u medu.Poznato je da je kakao najjači prirodni oksidans i ima značajnu ulogu u prevenciji od karcinoma. Također, lješnjak i orasi su izvor zdravih masnoća. Kada se to sve pomiješa dobija se prava „imunološka bomba“ - naglašava.
Prema njegovim riječima, "Čoko-med" svojom teksturom posjeća na nutelu, a vrlo je ukusan.
- Može se namazati na hljeb ili razmutiti u čaši toplog mlijeka pa se dobije zdravi napitak sličan nes kafi ili toploj čokoladi. Mi ga konzumiramo svakodnevno, onako u hodu. Proizvod sam patentirao kao intelektualnu svojinu i izuzetan je potencijal - kaže Slobodan.
Prinos meda
U pčelinjaku imaju između 60 i 80 košnica, a godišnji prinos meda oscilira i zavisi od raznih faktora.
- Jedne godine imali smo dvije tone, a druge 400 kilograma meda. Uglavnom, prosjek je između 1.000 i 1.500 kilograma meda - kaže on.
Svoje proizvode najčešće prodaju kod kuće, a puno posjećuju u sajmove.
- Tu smo se aktivirali u posljednje dvije godine i upoznao sam mnogo ljudi koji su nam pomogli da dodatno razvijemo posao. Također, imamo odličnu saradnju s portalom Farmer.ba preko kojeg plasiramo dio proizvoda - kaže Slobodan na kraju razgovora.
Tekst je izrađen od strane uredništva magazina www.visitbih.ba u saradnji sa www.farmer.ba: Šansa za BiH - Domaće je ipak najbolje!
.jpg)
